Ikoni od Struga


"PROZORCITE KON VE^NOSTA" OD STRUGA

      Vo golemiot intraverten i ekstraverten, napati dramati~en i neobi~no `iv dijalog so "stariot" svet se obrazuvala fizionomijata na hristijanskata makedonsko-vizantiska kultura. Prifa}aweto na vizantiskata kultura ja zaobikoli opasnosta od mehani~ki mimezis i poistovetuvawe do asimilacija. Vo tie ~udesni procesi na organska perihoreza, Makedonskiot narod gi razvival svoite sposobnosti vo soglasnost so svojot sopstven antropolo{ki tip, bez da go izneveri istoriskiot obrazec na "vizantinizmot".

      Stanuva zbor za edinstveni temeli, istovetni osnovni sodr`ini, i {to e pova`no od se, identi~en sistem na znakovi, edinstven jazik na slikata i zborot, so koj i preku koj e ovozmo`ena duhovna interakcija so Vizantija, a preku nejze, so se ona {to vo ranovizantiskata epoha se vgradilo vo svetot na nejzinata kultura. I tokmu raniot segment na vizantiskata kultura }e i ovozmo`i na makedonskata kultura, aktivna vrska so gr~ko-rimskata civilizacija na Mediteranot i so blisko-isto~noto nasledstvo na evrejskata, iranskata, koptskata i siriskata kultura.

      Se {to sme primile vo pona{ena forma od staro-gr~kiot jazik, po~nuvaj}i od kirilo-metodievskata epoha pa se do sopstvenite kulturni centri od XII-XIX vek, stana neotu|iv del na drevnata pravoslavna kultura na Makedonija.

      Korenite na Makedonskata kultura se nesogledlivo dlaboki i razgraneti. Tie se dlaboko vkopani vo edna sinteza, organski isprepletena od: Rim i negovata smisla za organizacija i ustrojuvawe na vremeto; Atina i nejzinoto filozofsko i misti~no nasledstvo i Erusalim so bibliskiot istorizam i mesijanstvoto.

      Tokmu vo toj kontekst go stavame i ovde prezentiranoto ikonografsko nasledstvo od Struga. Ikonolo{koto tolkuvawe na stru{koto ikonografsko zasolni{te, uka`uva na zaumnite sodrini napi{ani so jazikot na naj~esto anonimnite ikonopisci na pravoslavnoto slikarstvo. So niv sme povikani da go anticipirame sesakaniot prizor od svetlozarnata blagodat na Troi~nata kreacija ex nihilo. Da postaneme svedoci na nevenlivata ubavina na likovnite Poeti. Tie ni glagolat za blagosloveniot podvig na preto~uvawe na umetnosta vo sopstven stil na `iveewe, za podvigot na poetskoto razre{uvawe na egzistencijalno konotiranite `ivotni zada~i.

      Liturgiskoto slikarstvo na Crkvata od Istok vo Makedonija, ja reflektira mudrosta na pravoslavnata ikonografija. Toa e isceleno od pietizmot i egzaltiranata sostojba na zapadnata naturalisti~ka umetnost. Mudrosta pak, na ikonografskata postapka na pravoslavniot ikonopisec, spored ikonolo{kata egzegaza, bestrastno gi nadminuva sentimentalnite i setilnite sferi, i dlaboko penetrira vo neve~ernoto vreme. Stanuva zbor za osloboduvawe od antropomorfizmite i zoomorfizmite na sekularniot misticizam i za triumf na bogo~ove~kiot realizam nad paganskiot svetogled. Zatoa ikonata kako "prozorec kon ve~nosta" ne pretstavuva nitu umetni~ka fotografija nitu umetni~ki portret. Ednostavno, taa nema za cel naturalisti~ko pretstavuvawe na edna momentalna i nadvore{na istovetnost (fotografija), nitu pak ambicii naturalisti~ki da go pretstavi prirodniot lik.

      Imaj}i vo vid deka Makedonija stapuva vo po{irokite ikumenski modeli na zapadnata kultura, pravoslavnoto kulturno nasledstvo, delumno prezentirano preku stru{kava zbirka na ikoni, postanuva kamen temelnik na sili, so ~ija pomo{ Makedonskiot narod }e ja asimilira taa kultura i }e ja preobrazi, bez da go zagubi svojot identitet.

Otec Stefan Sanxakoski


nazad sledna