Kulturnite spomenici vo Struga i Stru{ko


      Prou~uvawata na kulturnite spomenici vo Makedonija, a so toa i na del od nejzinata kulturna istorija, zapo~na vo 19-tiot vek, odnosno vo onie decenii na toj vek koga kaj evropskite dr`avi interesot za Makedonija izvonredno mnogu narasna. Kako posledica na novite politi~ki i ekonomski uslovi vo Evropa {to se sozdadoa po golemata Francuska revolucija, vo Turcija se slu~ija pove}e nastani od epohalno zna~ewe za istorijata i za `ivotot na narodite {to bea pod turska vlast. Eden od tie nastani e i nacionalnoto budewe, koe najjasno se izrazilo vo borbata za kulturno izdigawe i osamostojuvawe na narodite so nagolemen interes za nivnoto minato.

      Vo ovie ramki treba i mora da se postavi i prou~uvaweto na kulturnata istorija na makedonskiot narod, vklu~uvaj}i gi tuka i kulturnite spomenici vo Struga i Stru{ko kako integralen del na Makedonija, od dale~noto minato pa se do deneska.

      Prvi i vistinski prou~uva~i na spomenicite vo Makedonija, pokraj ohri|anecot Dimica koj{to e eden od popoznatite, vo naukata se smetaat ruskite nau~nici Miqukov, Kondakov, patepisecot Antonin, a indirektno i golemiot rusko nau~nik Porfirij Uspenski. Me|utoa, poslednite prou~uvawa na kulturnata istorija na makedonskiot narod poka`uvaat deka za ovoj del od na{ata istorija postoel interes i kaj nekoi prerodbenici, kako na primer kaj Jordan Haxi Konstantinov - Xinot.

      Va`en centar vo prou~uvawata na spomenatite nau~nici, a po niv i na cela plejada slavisti i vizantolozi, pretstavuva Ohrid, sedi{teto na avtokefalnata Ohridska arhiepiskopija i najstaroto slovensko ogni{te na Balkanot vo koe so stoletija se {irele zborot i mislite na Klimenta i Nauma, i toa ne samo preku aktivnosta na nivnite manastiri, tuku i preku brojnite naslednici i sledbenici na najdobrite u~enici na prvite slovenski prosvetiteli Kiril i Metodij. Nerazdelen del od ovoj va`en centar na Makedonija, i ne samo na Makedonija, bila Struga so svojata neposredna okolina {to denes ja izrazuvame so poimot Stru{ko.

      Kako istorijata na Ohrid, isto taka i istorijata na Struga, zapo~nuva so neolitikumot. Vo Struga, kaj ustata na Drim i vo nejzinata neposredna okolina, vo vrska so melioracionite raboti {to se izveduvaa pove}e od edna decenija po osloboduvaweto na Makedonija, se otkrija artefakti {to nedvosmisleno poka`uvaat deka od neolitikumot navamu, Struga bila naselba. Iako istorijata na Struga od ovoj ran period e vo faza na po~etni istra`uvawa, iako za `ivotot na lu|eto vo Struga i okolinata od ovoj period imame samo poimi, spored ona {to go znaeme od podocne`niot period, na primer za makedonsko-rimskata epoha, mo`e da se ka`e, deka Struga ili terenot na koj{to te~ele 99-te reki - jazovi {to istekuvale od Ohridskoto Ezero - kako {to veli Ana Komnena, }erkata na vizantiskiot imperator Aleksej Prvi Komnen, bila zna~ajna ribarska naselba vo neposredna blizina na gradovite Lihnidos i Patra, {to vo naukata se identificiraat, prviot so Ohrid, a vtoriot so onaa anti~ka naselba ~ii ostatoci se otkrieni kaj seloto Radoli{ta na neceli 2 km. zapadno od Struga.

      Vo naukata kako sigurno e primeno misleweto deka vo makedonsko-rimskiot period Stru{ko bila teritorija vo koja se razvival intenziven kulturen `ivot. Koloniziranite Makedonci a podocna i Rimjani, zaedno so prethodnite domorodci Desareti ostavija vidlivi tragi od ovaa kultura. Nekropolata kaj Trebeni{ta, {to se otkri vo tekot na Prvata svetska vojna, davaj}i izvonreden materijal za arhajskiot period na balkanskata umetnost, i {to detalno ja prou~ija prvin Filov, a potoa Vuli} i Grbi}, so novite prou~uvawa {to se izvr{ija od Kastelec i Lahtov, dobi takvi dimenzii {to nedvosmisleno ja potvrduvaat gornata konstatacija. Sega e ve}e ustanoveno deka ne samo {to ovaa nekropola ne bila povrzana so nekakvi dale~ni gr~ki voini od 6-tiot vek pred na{ata era koi zaminale, navodno, vo borba protiv Desaretite nekade me|u Ohrid i Struga, kako {to misle{e Filov, tuku taa bila nekropola na edna pogolema naselba koja postoela so stoletija i koja povrzuvala pove}e epohi od `ivotot na lu|eto od ovoj del na Balkanot. Ovaa konstatacija ja potvrdija i prou~Uvawata na Vuli} i Grbi} na anti~kite grobovi {to se otkrija kaj Radoli{ta. Potkrepa na ovaa vistina se i podocne`nite rimski ili rano-vizantiski baziliki vo Radoli{ta, Oktisi i Delogo`da (prvata i tretata otkrieni po osloboduvaweto, a vtorata me|u dvete svetski vojni). Jasno e deka se do pojavata na Slovenite na ovie prostori, postoel eden intenziven `ivot posvedo~en so izvonrednata obrabotka na pronajdenite predmeti, so rasko{nite grobni prilozi, so ~istiot likoven izraz i, pred se, so brojnosta na onie li~nosti {to znaele vo utilitarnoto da baraat i elementi na vistinska umetnost. Dovolno e samo da se napravi paralela me|u pronajdenite predmeti vo Radoli{ta i Trebeni{ta so sovremenite od drugi makedonski, rimski i gr~ki gradovi, za da se vidi deka Stru{ko vo ovoj period ne bilo periferna oblast, tuku del od onoj kulturen svet okolu Sredozemnoto more na ~ii temeli e izgradena evropskata kultura.

      Za kulturnata istorija na Struga i Stru{ko od posebno zna~ewe se spomenatite baziliki vo Oktisi i Radoli{ta. Tie se trikorabni so naos, narteks, baptisterium (del kade se izveduvale krstuvawa) i pomo{ni prostorii. Za Radoli{kata bazilika se znae deka imala i atrium, a za Okti{kata ovoj podatok seu{te ne e ustanoven, bidej}i zapadniot del od bazilikata doprva treba da se prou~i. No ne e formata na ovie baziliki od helenisti~ki tip ({to so pravo se datiraat vo 5-6-tiot vek) taa {to gi postavuva me|u najzna~ajnite spomenici vo Stru{ko, tuku ukrasata, podnite mozaici {to pretstavuvaat izvonreden dokaz za kulturniot `ivot na negovite `iteli i toa vo onoj period {to mu prethodi na pojavata na Slovenite vo ovoj del na Balkanot. Baziliki od ovoj tip ima po celiot Balkan. Edni od niv se zna~ajni zaradi arhitekturata, drugi zaradi mozaicite i drugata dekoracija, a treti zaradi arhitekturata i dekoracijata. Me|utoa, ne~esto se nao|aat baziliki so podni mozaici {to pretstavuvaat tolku retki kompozicii, kako {to e Okti{kata vo ~ij narteks e pretstavena kompozicija {to verojatno go prika`uva vlezot vo rajot, ili Radoli{kata na ~ij poden mozaik vo naosot, me|u drugite poznati hristijanski simboli, se nao|a i jagulata, kako riba karakteristi~na za Ohrid, Struga i okolniot region. A ribata vo ranohristijanskiot period, kako i podocna, bila eden od simbolite na Hrista.


Del od mozaikot vo ranohristijanskata crkva vo selo Radoli{ta

      Na vakov bogat teren, so dela {to nesomneno pretstavuvaat kulturno bogatstvo, vo 6-tiot vek se pojavile Slovenite. Spored Prokopij od Cezareja, vidniot golemodostojnik na vizantiskiot imperator Justinijan, vo 6-tiot vek Ohrid bil razurnat od zemjotres (ovoj podatok se nao|a vo negovata "Tajna istorija"). Bidej}i Prokopij bil dobro zapoznaen za site va`ni nastani {to se slu~uvale vo carstvoto, podatokov go smetame za verodostoen. A i arheolo{kite prou~uvawa na ~etirikonhalnata bazilika vo Ohrid na lokalitetot "Imaret" {to se izvr{ija po osloboduvaweto na Makedonija, toa go potvrduvaat. No ako Ohrid bil razurnat od zemjotres vo 6-tiot vek i nad negovite urnatini se naselile Slovenite, ako vo Ohrid Slovenite nad urnatinite podignale novi `iveali{ta, toga{ e logi~no da se pretpolaga, zaradi bliskosta so Struga, deka istite nastani se slu~ile vo Struga i Stru{ko. A deka toga{ bile urnati bazilikite vo Radoli{ta i Oktisi, e sosema jasno. No ne e daleku od vistinata i mislata deka, po stabiliziraweto na vizantiskoto carstvo od napadite na varvarite i po pojavata na Slovenite na Balkanot, po~nala obnova na razurnatite gradovi i sela, zapo~nal nov `ivot. I vo toj `ivot va`en faktor pretstavuvaat Slovenite.

      Kako za cela Makedonija, taka i za Struga i Stru{ko, od epohalno zna~ewe se dejnosta i deloto na Klimenta i Nauma. Ovie makedonski prosvetiteli deluvale glavno na teritorijata na Ohrid i Struga i vo nivnata pobliska i podale~na okolina. Lokalitetot "Klimentica" vo dene{na Struga mo`ebi e potvrda za vrskata na Klimenta so onie strugi (jazovi, daljani) {to mu pripa|ale na Klimentoviot manastir vo Ohrid ili na nekoj drug manastir, vrzan za imeto na Klimenta. Ovaa pretpostavka mo`e da se potkrepi i so povelbata {to srpskiot kral Du{an ja dal na crkvata "Sv. Bogorodica Perivlepta" vo Ohrid vo koja se spomenuvaat Struga Vrani{ka i Struga Mala, {to nedvosmisleno zna~i potvrda na mislata deka vo Struga kaj ustata na Drim imalo pove}e daljani {to se koristele ne od eden, tuku od pove}e crkovni ili svetovni feudalci. I taa Struga, toj del od kulturnata istorija na Stru{ko, ni ostavi dragoceni kulturni spomenici. Vo Struga se crkvite "Sv. Nikola Drimeni", "Sv. \or|ija", a vo s. Vrani{ta crkvata "Sv. Bogorodica Vrani{ka".

      Pismeni podatoci za prvoto yidawe na ovie crkvi nema. Crkvata "Sv. Nikola Drimeni", do yidaweto na sega{nata crkva vo ~etvrtata decenija od 20-tiot vek, be{e poznata samo po predanieto i po eden kladenec za ~ija voda naselenieto veruva{e deka ima `ivotvorna sila. Pri yidaweto na sega{nata, se otkrija temeli na stara crkva, no ne se za~uvani podatoci za nejzinata forma. Sudej}i po formata na novata crkva, koja odgovara na edna stara krstoobrazna crkva, mo`e da se pretpolaga deka starata crkva "Sv. Nikola Drimeni" bila krstoobrazna so kupola, odnosno deka sega{nata crkva "Sv. Nikola Drimeni" pretstavuva obnova na starata.

      Crkvata "Sv. \or|ija" prvpat se spomenuva vo izvorite kon krajot na 16-tiot vek. Me|utoa, sosem e sigurno deka taa ne bila podignata vo 16-tiot vek. Toga{, se ~ini, bila obnovena. Pribli`no koga bila podignata ovaa crkva, mo`e da se zaklu~i vrz osnova na nekoi spomenici {to se za~uvani vo sega{nata crkva "Sv. \or|ija". Vo nea do denes se za~uvani pove}e stari ikoni. Nekoi od niv se od 15-tiot, 16-tiot ili 17-tiot vek. Me|utoa, najzna~ajna e onaa ikona {to e od vtorata polovina na 13-tiot vek i {to go pretstavuva patronot na crkvata vo cel rast. Ikonata ima golem format. Na opa~inata natpis na gr~ki vo koj{to se spomenuvaat avtorot na ikonata i nejziniot pora~uva~. Avtorot se vikal Jovan, a pora~uva~ot bil Jovan, referendar na ohridskiot arhiepiskop Konstantin Kovasilas. Bidej}i e dosta prou~uvan ovoj arhiepiskop (negovi portreti se nao|aat vo ohridskata crkva "Sv. Bogorodica Perivlepta", "Sv. Jovan Kaneo", "Mali Sv. Vra~i" i vo crkvata "Sv. Georgi" vo Staro Nagori~ani), godinata 1267, {to ni ja dava ovoj natpis, mo`e da se smeta kako siguren dokaz za vremeto na dejnosta za zografot Jovan. Toj e prv zograf vo makedonskata umetnost ~ie ime ni e poznato i za kogo znaeme sigurno koe delo e od negovata raka. Vo Ohrid vo crkvata "Sv. Bogorodica Perivlepta" se nao|a edna ikona so likot na Hrista od vremeto na Konstantin Kovasilas so natpis na opa~inata (1262/3). Me|utoa, vo natpisot ne se spomenuva avtorot na ikonata. Zatoa so pravo ikonata "Sv. \or|ija" od Struga se smeta za mo{ne redok i mo{ne zna~aen spomenik.

      Pa sepak, ovaa ikona ne e zna~ajna samo zaradi podatocite {to gi dava natpisot. Nejzinoto zna~ewe e isto tolku golemo, ako ne i pogolemo, zaradi nejzinite visoki likovni kvaliteti. Toa e delo na izgraden i rafiniran zograf. Liniiite se suptilni, proporciite harmoni~ni, koloritot izvonredno topol. Vo nea se sudruvaat dva stila: komnenovskiot i paleolo{kiot. I ovoj sudir, tolku zna~aen za prou~uvaweto na noviot, paleolo{ki stil vo 13-tiot vek, ne se odrazil negativno vrz kvaliteto na deloto. Ovoj fakt e zabele`an i na freskite vo manastirot vo Mariovo (1271), no so prou~uvawata na stru{kata ikona se dade mo`nost, ne samo da se primi misleweto deka vo manastirot imame sudir i vkrstuvawe na dva stila, tuku i deka vo Makedonija tradiciite bile mnogu sovesno ~uvani, {to mo`e da se objasni i so namerite na Ohridskata crkva da gi po~ituva tradiciite i vnimatelno da go prima novoto.

      Prou~uvawata na Koco, Miqkovi} - Pepek, \uri} i Bari{i} {to se odnesuvaat na ovaa materija, direktno ili indirektno go opredelija i po~esnoto mesto na ikonata "Sv. \or|ija" od Struga. Tokmu ovaa ikona pretstavuva dokaz deka u{te vo 13-tiot vek, ako ne i porano, vo Struga postoela crkva posvetena na "Sv. \or|ija", koja verojatno bila na ona mesto kade {to e dene{nata crkva. Se razbira, ovoj dokaz ne e bez zabele{ki, zo{to mo`e da se pretpolaga deka ikonata "Sv. \or|ija" od Struga e donesena od nekoja druga crkva ili drugo mesto. No ako ovaa pretpostavka mo`e da se primi, toga{ i za drugite stari, srednovekovni ikoni {to se nao|aat vo stru{kata crkva "Sv. \or|ija" bi mo`elo istoto da se pretpolaga. Uvezeni ili podocna preneseni ikoni od edno mesto vo drugo imalo vo cela Makedonija. I ne samo vo Makedonija. No Struga i Stru{ko ne e takov kraj koj{to likovno se hranel samo so uvoz. Negovoto anti~ko minato, kako i negovite srednovekovni spomenici toa go demantiraat. Zatoa mo`e da se pretpostavi so dostatna nau~na akribija deka starata crkva "Sv. \or|ija" vo Struga, bila srednovekoven spomenik podignat vo klasi~niot period na makedonskata umetnost, t.e. celi stoletija pred doa|aweto na Turcite.

      Redok spomenik, ne samo za Stru{ko tuku i za cela Makedonija, a i za pogolem del od Balkanot, pretstavuva trikorabnata bazilika posvetena na Bogorodica vo s. Vrani{ta. Ovaa crkva e edinstvena orientalna trikorabna bazilika vo Makedonija, {to zna~i, trikorabna bazilika so eden pokriv na dve vodi. Centralniot korab bil osvetlen od prozorcite na oltarnata apsida i na strani~nite (severen i ju`en) yidovi na bazilikata. Misti~nosta {to se dobiva vo vnatre{nosta na crkvata so vakov sistem na osvetluvawe, ovoj tip na baziliki go povrzuva so Istok, za razlika od onie baziliki kaj koi centralniot korab e osvetlen od prozorcite na negovite strani~ni yidovi {to se blizu do starite helenisti~ki baziliki.

      Ovaa bazilika verojatno imala narteks, no toj u{te ne e otkrien. Centralniot korab e dosta dobro za~uvan, a od strani~nite korabi otkrieni se samo ostatoci od ju`niot korab. Od isto~nata strana trite korabi imale apsidi.

      Sudej}i po materijalot od koj{to e soyidana (bigor za yidovite i svodovite, nosen od pove}e kilometri dale~ina, i tuli za arkite) i formata na korabite zaedno so apsidite, kako i po predanieto spored koe ovaa se povrzuva tu so car David tu so car Samuil (sinovite na komitot Nikola) a sega{noto naselenie ja vika "Kralska crkva", - ovaa crkva datira od vremeto na Samuila. Zasega toa e edinstveniot spomenik vo Stru{ko, a i vo Makedonija (so isklu~Ok na "Sv. Sofija" vo Ohrid i "Sv. Ahil" vo Prespa) {to so pogolema sigurnost se povrzuva so vremeto na Samuila. Toj poka`uva deka vo makedonskata umetnost pred periodot na Komnenite, zna~i toga{ koga po ugled na pettokupnata crkva Nea vo Carigrad ({to prvo se smeta{e za delo od vremeto na Vasilij Prvi, a sega od negoviot prethodnik imperatorot Mihail Treti) se podigaa kupalni crkvi, dominirala bazilikata. Mislewata {to se izka`ani vo naukata po odnos na pri~inite za tolku docno podigawe na trikorabni beskupalni baziliki, glavno se sveduvaat ili na po~ituvawe na postojnite stari formi ili pak na zadovoluvawe na op{testvenite potrebi, bidej}i vo vremeto na vladeeweto na Samuila Ohridskata crkva, vpro~em kako i drugite sovremeni avtokefalni crkvi, imala takvo mesto vo op{testvoto koe na momenti dominiralo vo politi~kiot `ivot na dr`avata.

      Ovoj intenziven kulturen `ivot bil prekinat so doa|aweto na Turcite. Ako se napravi paralela pome|u spomenicite od predturskiot period so onie od turskiot period, toa mu pa|a v o~i duri i na nestru~noto lice. Me|utoa, treba da se konstatira deka se vo tek prou~uvawata na spomenicite od turskiot period i po nivnoto zavr{uvawe }e mo`e da se dobie celosna slika za kulturnite nastani i za stepenot na kulturniot razvoj. Sepak, i od dosega{nite prou~uvawa se dobiva, iako nejasno, opredelena pretstava za kulturniot `ivot vo ovoj del na Makedonija. Poznato e deka toj i vo turskiot period se odvival glavno okolu crkvata i pod rakovodstvo na crkvata. Ohridskata arhiepiskopija, osnovana vo 10-tiot vek, postoela se do 1767 i taa bila sto`er ne samo za crkovniot, tuku i za kulturniot `ivot. Dostatno e da se poznava deloto na Snegarov za Ohridskata arhiepiskopija (vtor tom) za da se vidi, od edna strana, goleminata na nejzinata teritorija, i od druga, mestoto vo `ivotot na nejzinite vernici vo ramkite na Turskoto carstvo.

      Vo Struga glavna crkva vo ovoj period bila pak crkvata "Sv. \or|ija". Nejzinata obnova sekako se povrzuva so onie prekrasni ikoni (Bogorodica so Hrista, Sv. Jovan Krstitel, Sv. \or|ija), {to denes se vbrojuvaat vo redot na najdobrite ikoni vo Makedonija od turskiot period. A Makedonija ima kvalitetni ikoni ne samo od predturskiot tuku i od turskiot period. Me|u ovie ikoni, dosega re~isi nepoznat i nezabele`an e "^inot" {to se ~uva{e vo galerijata na crkvata. Toj e verojatno delo od 19-tiot vek. No i pokraj naivnosta {to pa|a v o~i, ~istite i plasti~ni formi na liceto, milovidnosta na izrazot, sopstveniot rakopis na umetnikot, se dostoinstva {to ne otstapuvaat od razbirawata na dobar i izgraden zograf vo tradiciite na makedonskiot srednovekoven `ivopis. Ovoj "^in" poka`uva deka vo Struga mo`eme da go sledime razvojniot pat na makedonskata srednovekovna umetnost, iako, navistina, ne vo onie razmeri, kako vo Ohrid, no sepak toj e dostatno jasen za iskusniot stru~wak. Ottamu i golemoto zna~ewe na ikonite od Struga za prou~uvawe na makedonskata srednovekovna umetnost.

      Vo Struga ne se zna~ajni samo ikonite od turskiot period. Vo crkvata "Sv. \or|ija" ima i drugi skapocenosti. Kako najzna~ajna, nesomneno e ikonostasot vo rezba od 19-tiot vek, delo na majstori od Debarskata rezbarska {kola. No ne treba da se zapostavi i arhitekturata na sega{nata crkva "Sv. \or|ija" podignata vo 1835 godina. Ovaa crkva imponira so golema prostornost {to doa|a do izraz vo nejzinata vnatre{nost. Poimot bazilika kako hristijanski hram vo Makedonija dvapati do{ol do izraz. Prvpat vo ranohristijanskiot period, a vtorpat vo periodot na nacionalnata prerodba. Kon bazilikite od 19-tiot vek pripa|a i dene{nata crkva "Sv. \or|ija" vo Struga. Ako se zemat pod vnimanie elementite {to se karakteristi~ni za makedonskata srednovekovna arhitektura - svodot, kupolata, oltarniot prostor so |akonikonot i proskomidijata - {to na eden ili drug na~in se markirani vo site baziliki vo Makedonija podignati vo 19-ti vek, }e se vidi deka vo novite op{testveni uslovi, osobeno vo 18-tiot i 19-tiot vek koga zapo~nuva borbata za nacionalno osloboduvawe na balkanskite narodi, vo crkvite se izrazilo edinstvoto me|u minatoto i sovremenoto, me|u istorijata i idealite.

      Vo Struga od turskiot period imame kulturni spomenici i od profanata arhitektura. Amamot, iako ima skromni dimenzii, gi sodr`i site elementi na amamite vo Makedonija. A tie se zna~ajni ne samo po brojot, tuku i po uspe{nite arhitekturni koncepcii vo koi korisnoto i estetskoto se zdru`ile vo nerazdelna celina. Zna~ajni se i gradskite ku}i od 19-tiot vek koi po koncepcijata celosno se vklopuvaat vo razbirawata na graditelite na poznatite ku}i vo Ohrid, Kru{evo, Kratovo, Skopje, Tetovo i Veles.

      Kulturniot `ivot vo turskiot period ostavi tragi i vo neposrednata okolina na Struga. Pe{ternata crkva na manastirot "Sv. Bogorodica" vo Kali{ta, so freski verojatno od 15-tiot vek, {to se nao|a nad skalesto postaveni pe{terni }elii, pe{ternata crkva "Sv. Atanasija", {to e nedaleku od manastirot Kali{ta, kako i pe{ternata crkva vo s. Rado`da so freski od predturskiot i od turskiot period, se potvrda za prodol`uvaweto na mona{kiot `ivot {to mo`e da se sledi vo celiot sreden vek okolu bregot na Ohridskoto ezero i {to se zasilil osobeno so pojavata na hezihazmot.

      Zna~aen period od kulturnata istorija na Struga i Stru{ko pretstavuva 19-tiot i 20-tiot vek. Prerodbata na makedonskiot narod na{la golema potkrepa vo aktivnosta na gra|anite na Struga. Dva va`ni stolba na prerodbata se Dimitar i Konstantin Miladinovi - dvajca borci za narodna prosveta, stru`ani ~ie ime gi nadminalo granicite na Makedonija. A tie ne se sami vo na{ata prerodba, vo prerodbata na makedonskata nacija, osobeno ne, koga stanuva zbor za vtorata faza na prerodbata, za 20-tiot vek. Vo ovoj vek izrasnaa novi sili, nepoznati za Struga vo 19-tiot vek. Se pojavija prvite tvorci i u~iteli na likovnata umetnost, prvite sovremeni umetnici.

prof. Dim~e Koco, dopisen ~len na MANU.